Kelebek

 

Podrijetlo:

Kelebek je uz Takle najpoznatija turska pasmina.
Vrlo su ograničeni izvori o porijeklu ove rase, ali sigurno je stara
kao i Takla. Po mišljenju nekih golubara sa istoka, pasmine kao što su: Dunek, Makedonski okretač i Wuta su vrste „ponirućih“ golubova čije je porijeklo povezano sa Kelebekom.  Skoro svaka turska pasmina golubova poznata je po regiji iz koje potječe. Kelebek kao i Dunek dolazi iz zapadne Turske.
Kelebek sa obojenom glavom i repom uzgajan je najviše u Istambulu i tamo je puno popularniji od Duneka.
Primjerci sa brkovima, bradom, bijelom glavom i repom i drugi su uzgajani u gradovima Bursa, Balikesir, Manisa i drugim okolnim gradovima.

Pasminska obilježja:

Po tjelesnoj strukturi Kelebek je manji od Duneka, ali zbog građe tijela, uspravljen izgleda viši. Kao i kod svih letačkih golubova, njegovo tijelo je malo, sa isturenim grudima i dugačkim nogama. Njegov rep u obliku obrnutog slova V sadrži 14 pera.
Kao i svaka druga pasmina koja u repu ima više od 1 pera i Kelebeku nedostaje žlijezda iznad repa (Uropygial žlijezda). Krila uvijek drži na vrhu repa. Kada se usporedi sa Dunekom i njegovim krilima, Kelebek nema špicaste vrhove krila nego su zaobljeni.
Kelebek ima kljun srednje veličine i on je oblikovan „četvrtasto“.
Oči mogu biti crne ili neke svijetle boje (žućkasto-zelene, na turskom zvane
Çakır). Neke ptice mogu imati po jedno oko od ovih boja ili pola oka crno, pola zeleno-žućkasto i to je prilično uobičajeno.
Noge uvijek imaju perje koje ih pokriva sve do stopala. Neki uzgajatelji u Europi tvrde da su dobili mlade sa „kapastom“ glavom, ali kod čiste pasmine to nije slučaj.
Boja: Kelebeka zavisi od regije u Turskoj. Najčešće su višebojni, šareni, ali mogu se naći i primjerci u jednoj boji. Danas uzgajatelji Kelebeka daju bitan značaj harmoniji boja.  Par koji ima obojenu glavu i rep dati će mlade koji imaju iste boje na glavi i na repu ili čisto bijele. Kada su u paru dvobojni i čisto bijeli golub, mladi će biti najčešće obojeni. Obojeni golubovi dati će obojene mlade ako su u paru sa drugim obojenim golubom. A moguće je pronaći primjerke koji imaju samo obojen rep. Ovakvi golubovi često imaju obojenu liniju na vratu, koja počinje od kljuna-ako je iznad kljuna onda je „brk“, ako je ispod kljuna onda je „brada“ (tako se nazivaju).
Postoje i „šarani“ golubovi, poznatiji kao Kaplan (tigrasti) siv ili smeđ.
Kelebek odrasta (i postaje roditelj) brže nego mnogi drugi golubovi i daje više mladih (od drugih rasa) za godinu dana. Osjetljivi su na bolesti, a po ponašanju su mirni.

Akrobatske  karakteristike:

Poznati su po tome što su solo letači. Kada lete u jatu, ponašaju se kao roj pčela. Obično mijenjaju smjer u zavisnosti od golubova koji lete ispod njih. Vrijeme leta, u zavisnosti od treninga, kreće se između pola sata i dva sata. Kao i Dunek, on brzo
dostigne visinu od početka leta. U nekim regijama se cijeni njihova sposobnost visokog leta i oni mogu na toj visini ostati puno duže nego Duneci. Povremeno mogu i nestati iz vizualne vidljivosti. Kada se pojavi droper, oni će padati u spiralama.
Njihovi padovi nisu tako brzi kao kod Duneka. Također će pokazati i aksijalno okretanje tijekom leta. Aksijalno okretanje je okretanje u vodoravnom pravom letu (oko zamišljene ose u smjeru leta), sa malo skupljenim krilima. Na zemlji se ponašaju kao kokoške i vrlo rijetko lete sami od sebe.
Nažalost, zadnjih godina je njihov fizički izgled kao i boje postao mnogo važniji od njihovih letačkih sposobnosti. Neki uzgajatelji ih smjeste u zatvoren golubarnik tako da ovi nikada i ne polete. Zato postoji potencijalna opasnost da će se njihove
letačke sposobnosti pokvariti.    

Nazad

www.000webhost.com