Brodski prevrtač

 

Podrijetlo:
Brodski prevrtač kako i samo ime govori potječe iz Slavonskog Broda. Smatra se da su prvi golubovi, od kojih je nastao današnji brodski prevrtač, donesen u Slavonski Brod pedesetih godina.
Točno porijeklo donesenih golubova nije poznato , iako su podsjećali po svom izgledu na prevrtače iz istočnih evropskih zemalja.
Doneseni golubovi su završili kod gospodina Rema, koji ih uzgaja te se od njega šire po cijelom gradu i okolici. Osim tih golubova zna se da su u tim prvim uzgojnim koracima korišteni i komaronski prevrtači, zagrebački prevrtači, orijentalni prevrtači. Zadnje križanje sa domicilnim golubovima izvršeno je sedamdesetih godina i to sa indijskim podnim prevrtačima. Sva ova križanja svakako su poboljšali određene osobine današnjeg brodskog prevrtača, ali su i u mnogo čemu bila i korak unazad. Većina rasa sa kojima se križao brodski prevrtač nemaju tako dobro i jasno izražene prevrtačke sposobnosti. Upravo zbog toga se od bilo kakvih daljnjih križanja i odustalo.
Današnji brodski prevrtač je u najvećoj mjeri plod uzgoja i ustrajnosti velikog broja
zaljubljenika ovog goluba koji su prisutni na području današnje Brodsko - posavske županije i šire. Osnovni cilj uzgoja na ovim prostorima je bilo i ostalo prepoznatljivo što kvalitetnije prevrtanje. Brodski prevrtači u najvećem broju nemaju krunu na glavi iako postoje primjerci s njom koji su u puno manjem broju.

Pasminska obilježja:
GLAVA: brodski prevrtač ima okruglastu glavu s neznatno ravnim tjemenom, srednje je veličine poput engleskog tiplera.
OČI: Perlaste, odnosno bijele su boje, izuzev bijelih golubova kod kojih su tamne, očni okviri su bijele do ružičaste boje i srednje su razvijeni.
KLJUN: Srednje veličine s malo povijenim vrhom, boja kljuna ovisi o boji goluba, a kreče se u rasponu od bijele, preko boje mesa do crne boje. Poželjno je da je u korelaciji s bojom noktiju. Izuzetno su cijenjeni crni golubovi s bijelim kljunom i bijelim noktima.
VRAT: Srednje je dužine i u donjem dijelu dobro razvijen te sa prsima čini lijepu cjelinu.
PRSA: Što šira, puna i dobro zaobljena.
LEĐA: Ravna, široka i blago padajuća prema repu.
KRILA: Srednje jaka, bogata perjem, leže na repu, te dobro zatvaraju leđa.
REP: Nešto duži od krila i dobro složen.
NOGE: Kratke do srednje dugačke, crvene boje, poželjno je da boja noktiju bude u korelaciji s bojom kljuna.
PERJE: Kompaktno, dobro složeno, gusto i sjajno.
BOJE: Uz osnovne boje: bijelu, crnu, crvenu, žutu, prisutna je i plava, fako/žuta, crvena/i pepeljasta. Česti su golubovi sa bijelo obojenim letnim perima te šareni golubovi. Kod šarenih golubova poželjno je da su u dvije boje međusobno pravilno složene - odrezane.
GREŠKE: Predugačko i visoko tijelo, dugačka i uska glava, uzak i skroz ravan kljun, nejednake po boji i žute oči, izraženo crveni očni okviri, dugačak vrat, uska leča, perje bez sjaja viseća krila i uzdignuti rep.
VEĆA GREŠKA: Ne prevrtanje.
BROJ PRSTENA: 7
Akrobatske  karakteristike:
Prvo što se može uočiti na ovom golubu je da on svojim općim izgledom daje utisak  sportskog goluba, goluba prevrtača.
Brodski prevrtači počinju prevrtati relativno rano (cca 60-100 dana). Prvi način prevrtanja i ujedno onaj kojeg cijene svi uzgajatelji ovih golubova je okretanje tzv. dvojke, tj. dvice. Radi se o okretu unazad za vrijeme leta i to dvostrukom. Taj dvostruki okret unazad izvodi izuzetno brzo, tako da ne gubi na visini i na smjeru leta. Poželjno je da golub okrene što više dvica na određenoj udaljenosti, a da pri tome ne gubi na visini, normalno i lagano leti te ne pokazuje nikakve druge oblike okretanja. Svako okretanje po jedan puta ili propadanje na rep i lastiranje smatra se greškom, dok je rollanje (3 i više krugova) nepoželjno. Mnogi golubovi pogotovo mladi znaju prevrtati rollu do zemlje te ponekad tako i poginuti.
Po svojim prevrtačkim osobinama, po EFU pravilniku svrstan je u Purzler klasu (PK).  U Purzler (PK) po jedan bod se daje za pojedinačno (jedno) prevrtanje i za duplo prevrtanje(dvicu). Za rad na PLK su pogodna pasmina. Golub koji je malo oprezniji i nemirniji, ali pravilnim radom se može dobiti potrebna pitomost.
Dužina leta ovog goluba na PLK, po dosadašnjim iskustvima golubara koji ih treniraju poprilično oscilira. Ima primjera gdje mlade ekipe lete vrlo visoko i po sat vremena , ali najčešće, uslijed neprekidnog okretanja i trošenja se dužina leta znatno smanjuje te kod pre aktivnih golubova iznosi cca od 10-30 minuta.

Nazad

www.000webhost.com